Nesanica je čest poremećaj spavanja koji pogađa milijune ljudi diljem svijeta. Može imati značajan utjecaj na cjelokupno zdravlje i dobrobit osobe, dovodeći do umora, razdražljivosti i smanjene produktivnosti. Iako postoje različiti tretmani za nesanicu, uspostavljanje rutine spavanja može uvelike pomoći u ublažavanju simptoma i poboljšanju kvalitete sna.

Dosljedna rutina odlaska na spavanje signalizira vašem tijelu da je vrijeme da se opustite i pripremite za spavanje. Jedan bitan korak je stvaranje opuštajućeg okruženja u vašoj spavaćoj sobi. To se može postići držanjem spavaće sobe hladnom, tamnom i tihom. Koristite zavjese za zamračivanje ili masku za oči kako biste blokirali neželjeno svjetlo i uklonili sve smetnje, poput elektroničkih uređaja ili bučnih uređaja, iz sobe.

Osim stvaranja mirnog okruženja, uključivanje tehnika opuštanja u vašu rutinu prije spavanja također može pospješiti bolji san. To može uključivati ​​vježbe dubokog disanja, progresivno opuštanje mišića ili vježbanje svjesnosti. Bavljenje ovim aktivnostima prije spavanja može pomoći u smirivanju uma i smanjenju tjeskobe ili stresa koji vas možda drže budnima.

Konačno, uspostavljanje dosljednog rasporeda spavanja može biti ključno u borbi protiv nesanice. Odlazak u krevet i buđenje u isto vrijeme svaki dan pomaže regulirati unutarnji sat vašeg tijela, što olakšava zaspati i prirodno se probuditi. Izbjegavanje drijemanja tijekom dana i ograničavanje konzumacije kofeina i alkohola, osobito navečer, također može pridonijeti boljoj kvaliteti sna.

Primjenom ovih rutina odlaska na spavanje i davanjem prioriteta dobroj higijeni spavanja, možete poduzeti pozitivne korake prema prevladavanju nesanice i postizanju mirnog sna. Upamtite, može proći neko vrijeme dok ove promjene ne stupe na snagu, stoga budite strpljivi i ustrajni u svojim nastojanjima. San je neophodan za vaše cjelokupno zdravlje i dobrobit, stoga neka vam bude prioritet u životu.

Razumijevanje nesanice

Nesanica je poremećaj spavanja koji pogađa velik broj ljudi diljem svijeta. Karakterizira ga nemogućnost zaspati ili ostati u snu, što rezultira nekvalitetnim i nedostatnim snom. Nesanica može imati različite uzroke, uključujući stres, anksioznost, depresiju, medicinska stanja, lijekove i čimbenike načina života.

Postoje dvije vrste nesanice: akutna i kronična. Akutna nesanica obično traje kratko vrijeme i često je potaknuta određenim događajem ili okolnošću, kao što je promjena posla ili putovanje. S druge strane, kronična nesanica je dugotrajno stanje koje može trajati mjesecima ili čak godinama.

Osobe s nesanicom često osjećaju umor tijekom dana, razdražljivost, poteškoće s koncentracijom i poremećaje raspoloženja. Nedostatak sna također može imati ozbiljne zdravstvene posljedice, uključujući povećani rizik od razvoja kroničnih stanja poput pretilosti, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti.

Uobičajeni čimbenici koji pridonose nesanici:

• Stres: Stresni životni događaji ili kontinuirani stres mogu poremetiti obrasce spavanja i otežati zaspati ili ostati u snu.
• Anksioznost i depresija: Ova stanja mentalnog zdravlja mogu ometati san i pogoršati simptome nesanice.
• Poremećen raspored spavanja: Neredoviti obrasci spavanja, poput rada u smjenama ili čestih putovanja kroz vremenske zone, mogu poremetiti prirodni ciklus spavanja i budnosti u tijelu.
• Loše okruženje za spavanje: Bučno ili neudobno okruženje za spavanje može otežati zaspati i spavati cijelu noć.
• Medicinska stanja i lijekovi: Određena medicinska stanja, poput kronične boli, astme ili gastrointestinalnih poremećaja, mogu uzrokovati ili pogoršati nesanicu. Osim toga, određeni lijekovi, uključujući antidepresive i stimulanse, mogu ometati san.

Važno je potražiti pomoć ako patite od nesanice, jer ona može značajno utjecati na vaše cjelokupno blagostanje i kvalitetu života. Mogućnosti liječenja mogu uključivati ​​promjene načina života, kognitivno-bihevioralne terapije i lijekove, ovisno o temeljnim uzrocima i težini nesanice.

Što je nesanica?

Nesanica je poremećaj spavanja koji pogađa milijune ljudi diljem svijeta. Karakteriziraju ga poteškoće s uspavljivanjem, održavanjem sna ili loša kvaliteta sna. Nesanica može biti akutna, koja traje kratko vrijeme, ili kronična, koja traje duže od tri mjeseca.

Uzroci: Postoje različiti čimbenici koji mogu pridonijeti nesanici. Stres, tjeskoba, depresija i određena medicinska stanja poput kronične boli ili respiratornih problema mogu poremetiti obrasce spavanja. Odabir načina života kao što je konzumiranje kofeina ili alkohola, nepravilan raspored spavanja i korištenje elektroničkih uređaja prije spavanja također mogu igrati ulogu u razvoju nesanice.

Simptomi: Osobe s nesanicom često osjećaju umor, razdražljivost, poteškoće s koncentracijom i dnevnu pospanost. Mogu imati problema s uspavljivanjem ili spavanjem tijekom cijele noći, što dovodi do smanjenog ukupnog trajanja sna i osjećaja nemira ujutro.

Liječenje: Upravljanje nesanicom uključuje usvajanje zdravih higijenskih praksi spavanja. To uključuje uspostavljanje dosljednog rasporeda spavanja, stvaranje mirnog okruženja za spavanje, prakticiranje tehnika opuštanja i izbjegavanje stimulansa prije spavanja. U nekim slučajevima mogu se preporučiti lijekovi za spavanje ili terapija za pomoć u reguliranju obrazaca spavanja.

Prevencija: Kako biste spriječili pojavu ili ponovnu pojavu nesanice, važno je održavati dobre navike spavanja.To uključuje izbjegavanje kasnonoćnih teških obroka ili konzumiranja alkohola, redovito vježbanje, upravljanje razinama stresa i stvaranje opuštajuće rutine prije spavanja.

Zaključak: Nesanica može značajno utjecati na kvalitetu života i cjelokupno blagostanje osobe. Razumijevanjem uzroka, simptoma i mogućnosti liječenja nesanice, pojedinci mogu poduzeti proaktivne korake u upravljanju svojim obrascima spavanja kako bi osigurali miran noćni san.

Utjecaj nesanice

Nesanica može imati značajan utjecaj na fizičko i mentalno zdravlje. Nedostatak sna može dovesti do niza problema, uključujući povećani umor, poteškoće s koncentracijom i slabljenje pamćenja. Dugoročno gledano, kronična nesanica može povećati rizik od razvoja određenih zdravstvenih stanja kao što su pretilost, dijabetes i kardiovaskularne bolesti.

Nadalje, nesanica može utjecati na mentalno zdravlje. Nedostatak sna može pogoršati simptome tjeskobe i depresije, što dovodi do začaranog kruga lošeg sna i pogoršanja mentalnog zdravlja. Nesanica također može utjecati na emocionalnu stabilnost osobe i sposobnost da se nosi sa stresom, otežavajući svladavanje svakodnevnih izazova.

Osim utjecaja na zdravlje i dobrobit, nesanica također može imati negativne učinke na produktivnost i ukupnu kvalitetu života. Osobe s nedostatkom sna mogu doživjeti smanjenu produktivnost na poslu ili u školi zbog poteškoća s koncentracijom i donošenjem odluka. Oni također mogu imati veći rizik od nesreća ili ozljeda zbog oslabljene kognitivne funkcije i smanjene budnosti.

Važno je riješiti nesanicu i razviti učinkovite rutine odlaska na spavanje kako bi se poboljšala kvaliteta sna. To može uključivati ​​stvaranje opuštajućeg okruženja, pridržavanje dosljednog rasporeda spavanja i uključivanje tehnika opuštanja kao što su meditacija ili vježbe dubokog disanja. Traženje stručne pomoći od liječnika ili stručnjaka za spavanje također može biti korisno u upravljanju nesanicom i njezinim utjecajem na svakodnevni život.

Učinci poremećaja spavanja

Poremećaji spavanja mogu imati značajan utjecaj na različite aspekte života osobe, uključujući fizičko i mentalno zdravlje, kognitivnu funkciju i ukupnu kvalitetu života.

Jedna od najneposrednijih posljedica poremećaja spavanja je pospanost i umor tijekom dana. Osobe s poremećajima spavanja često se bore da dobiju dovoljno mirnog sna, zbog čega se tijekom dana osjećaju umorno i iscrpljeno. To može utjecati na njihovu sposobnost koncentracije, donošenja odluka i dobro obavljanje zadataka koji zahtijevaju fokus.

Nadalje, poremećaji spavanja povezani su s povećanim rizikom od razvoja kroničnih zdravstvenih stanja. Istraživanja su pokazala da nedostatak sna može doprinijeti razvoju stanja kao što su pretilost, dijabetes, kardiovaskularne bolesti, pa čak i određene vrste raka. Nedostatak kvalitetnog sna također može oslabiti imunološki sustav tijela, čineći pojedince osjetljivijima na infekcije i bolesti.

Osim učinaka na fizičko zdravlje, poremećaji spavanja također mogu utjecati na mentalno zdravlje. Kronična nesanica, primjerice, povezana je s povećanim rizikom od razvoja tjeskobe i depresije. Nedostatak sna također može pogoršati postojeća stanja mentalnog zdravlja, otežavajući pojedincima da učinkovito upravljaju svojim simptomima.

Na kraju, poremećeni obrasci spavanja mogu imati negativan utjecaj na ukupnu kvalitetu života osobe. Poremećaji spavanja mogu utjecati na osobne odnose, radni učinak i opću dobrobit. Stalni problemi sa spavanjem mogu dovesti do osjećaja frustracije, razdražljivosti i smanjene motivacije.

Kako bi se ublažili učinci poremećaja spavanja, važno je potražiti odgovarajući medicinski tretman i uspostaviti dosljednu rutinu odlaska na spavanje koja potiče dobru higijenu spavanja.

Uspostava rutine odlaska na spavanje

Uspostava dosljedne rutine odlaska na spavanje može biti vrlo korisna u poboljšanju kvalitete sna i upravljanju nesanicom.Stvaranjem umirujuće i opuštajuće rutine, vaše će tijelo naučiti povezivati ​​te aktivnosti sa snom, signalizirajući vašem mozgu da je vrijeme za opuštanje i pripremu za odmor.

Jedan od ključnih aspekata rutine spavanja je uspostavljanje redovitog rasporeda spavanja. Odlazak u krevet i buđenje u isto vrijeme svaki dan pomaže u regulaciji unutarnjeg sata vašeg tijela, olakšavajući zaspati i probuditi se svježi. Preporučuje se ciljati na 7-9 sati sna svake noći, a dosljednost je ključna u postizanju tog cilja.

Osim toga, uključivanje tehnika opuštanja u vašu rutinu može pomoći u promicanju okruženja za miran san. To može uključivati ​​aktivnosti kao što su vježbe dubokog disanja, meditacija ili lagano istezanje. Bavljenje ovim aktivnostima prije spavanja može vam pomoći da smirite užurbani um i pripremite svoje tijelo za odmor.

Stvaranje umirujućeg okruženja prije spavanja također je ključno za uspješnu rutinu. Držite svoju spavaću sobu hladnom, tihom i bez ometanja poput elektroničkih uređaja. Razmislite o korištenju zavjesa za zamračivanje, čepića za uši ili uređaja za bijeli šum kako biste stvorili atmosferu pogodnu za spavanje. Osim toga, bavljenje opuštajućom aktivnošću kao što je čitanje knjige ili kupanje u toploj kupki može dodatno poboljšati vaše okruženje za spavanje.

Na kraju, važno je izbjegavati stimulativne aktivnosti u neposrednoj blizini vremena za spavanje. To uključuje izbjegavanje kofeina, nikotina i teških obroka navečer, jer oni mogu ometati vašu sposobnost da zaspite. Umjesto toga, odlučite se za umirujuće biljne čajeve ili lagani međuobrok ako je potrebno.

Zaključno, uspostavljanje rutine odlaska na spavanje koja uključuje pravilan raspored spavanja, tehnike opuštanja, umirujuće okruženje za spavanje i izbjegavanje stimulativnih aktivnosti može uvelike poboljšati kvalitetu sna i pomoći u upravljanju nesanicom. Eksperimentirajte s različitim aktivnostima kako biste pronašli ono što vam najbolje odgovara i držite se svoje rutine za optimalne rezultate.

Vaš osobni raspored spavanja

Stvaranje osobnog rasporeda spavanja ključno je za uspostavljanje zdrave rutine spavanja. Dosljedan raspored spavanja pomaže regulirati unutarnji sat vašeg tijela i potiče bolju kvalitetu sna.

Započnite određivanjem optimalne količine sna koja vam je potrebna svake noći. Većini odraslih treba između 7-9 sati sna, dok tinejdžerima treba i do 10 sati. Imajte na umu da individualne potrebe za snom mogu varirati, stoga obratite pozornost na to kako se osjećate tijekom dana kako biste utvrdili spavate li dovoljno.

Nakon što saznate koliko vam je sna potrebno, postavite fiksno vrijeme za spavanje i buđenje. Nastojte ići u krevet i probuditi se u isto vrijeme svaki dan, uključujući i vikende. Dosljednost je ključna za treniranje vašeg tijela da slijedi redoviti ciklus spavanja i budnosti. Izbjegavajte iskušenje da prespavate ili ostanete budni do kasno vikendom, jer to može poremetiti vaš raspored i otežati zaspati nedjeljom navečer.

Ako vam je teško zaspati u željeno vrijeme za spavanje, razmislite o uspostavljanju rutine prije spavanja kako biste pomogli svom tijelu da se opusti i pripremi za spavanje. Ova rutina može uključivati ​​aktivnosti poput čitanja knjige, kupanja u toploj kupki ili vježbanja vježbi opuštanja poput dubokog disanja ili meditacije.

Dodatni savjeti:

• Izbjegavajte konzumiranje stimulansa, poput kofeina ili nikotina, neposredno prije spavanja jer mogu ometati spavanje.
• Stvorite okruženje pogodno za spavanje održavajući svoju spavaću sobu mračnom, tihom i hladnom. Koristite zavjese za zamračivanje, čepiće za uši ili uređaj za bijeli šum ako je potrebno.
• Izbjegavajte elektroničke uređaje, poput pametnih telefona ili tableta, sat vremena prije odlaska na spavanje jer plava svjetlost koju emitiraju ti uređaji može poremetiti vaš san.
• Izbjegavajte teške obroke prije spavanja jer mogu uzrokovati nelagodu i otežati zaspanje. Ako ste gladni, odlučite se za lagani međuobrok.

Upamtite, razvoj personaliziranog rasporeda spavanja može zahtijevati vrijeme i eksperimentiranje. Budite strpljivi i dosljedni i uskoro ćete početi osjećati blagodati dobrog sna.

Stvaranje opuštajućeg okruženja

Stvaranje opuštajućeg okruženja ključno je za dobar san. Jedan važan čimbenik je održavati spavaću sobu čistom i bez nereda. Pretrpana soba može stvoriti osjećaj nelagode i otežati opuštanje. Odvojite malo vremena svaki dan da pospremite svoju spavaću sobu i stvorite prostor koji potiče opuštanje i smirenost.

Drugi važan aspekt je rasvjeta u sobi. Najbolje je imati meku, prigušenu rasvjetu u spavaćoj sobi kako biste svom tijelu signalizirali da je vrijeme za opuštanje. Izbjegavajte jaka, oštra svjetla, posebno navečer, jer mogu poremetiti vaš prirodni obrazac spavanja. Razmislite o korištenju zavjesa za zamračivanje ili sjenila kako biste blokirali vanjske izvore svjetlosti koji vam mogu ometati san.

Temperatura također može igrati ulogu u stvaranju opuštajućeg okruženja. Održavajte svoju spavaću sobu hladnom, idealno između 60-67 stupnjeva Fahrenheita (15-19 stupnjeva Celzija). Utvrđeno je da je ovaj temperaturni raspon optimalan za spavanje. Za održavanje ugodne temperature možete koristiti ventilator ili klima uređaj.

Na kraju, razmislite o uključivanju umirujućih zvukova u svoju spavaću sobu. Nježna, umirujuća glazba ili prirodni zvukovi poput kiše ili oceanskih valova mogu pomoći u stvaranju mirne atmosfere. Za reprodukciju tih zvukova možete koristiti uređaj za bijeli šum ili aplikaciju za pametni telefon. Samo pazite da glasnoća bude dovoljno niska da vam ne ometa san.

Postavljanje pravog raspoloženja

Stvaranje umirujućeg okruženja

Stvaranje mirnog i opuštajućeg okruženja u vašoj spavaćoj sobi presudno je za postavljanje pravog ugođaja za spavanje. Počnite tako što ćete očistiti svoj prostor od nereda i održavati ga urednim jer neuredna soba može pridonijeti osjećaju tjeskobe i nemira. Razmislite o korištenju nježnih, umirujućih boja na zidovima i posteljini kako biste potaknuli osjećaj mira.

Prigušivanje svjetla prije spavanja također može pomoći vašem tijelu da signalizira da je vrijeme za opuštanje. Upotrijebite zavjese za zamračivanje ili rolete kako biste blokirali uličnu rasvjetu ili druge izvore vanjske svjetlosti koji vam mogu ometati san.Ako živite u bučnom području, pokušajte upotrijebiti uređaj za bijeli šum ili ventilator kako biste prigušili sve ometajuće zvukove.

Uspostava rutine odlaska na spavanje

Uspostavljanje dosljedne rutine spavanja može pomoći vašem tijelu da signalizira da je vrijeme za spavanje. Odvojite 30 minuta do sat vremena prije spavanja za opuštajuće aktivnosti, poput čitanja knjige, kupanja u toploj kupki ili prakticiranja nježnog istezanja ili položaja joge. Izbjegavajte stimulativne aktivnosti, poput gledanja televizije ili korištenja elektroničkih uređaja, jer plavo svjetlo koje emitira zaslon može ometati prirodni ciklus spavanja i budnosti vašeg tijela.

Razmislite o korištenju aromaterapije kako biste stvorili umirujuću atmosferu u svojoj spavaćoj sobi. Eterična ulja poput lavande, kamilice i valerijane mogu pomoći u opuštanju i poboljšanju kvalitete sna. Upotrijebite difuzor ili raspršite raspršivač jastuka prožet ovim mirisima kako biste stvorili umirujući ambijent.

Optimiziranje vašeg okruženja za spavanje

Okruženje u kojem spavate igra ključnu ulogu u tome koliko dobro spavate. Uložite u udoban madrac i jastuke koji pružaju odgovarajuću potporu vašem tijelu. Eksperimentirajte s različitim materijalima i teksturama posteljine kako biste pronašli ono što vam se čini najudobnijim.

Održavajte svoju spavaću sobu hladnom i dobro prozračenom jer se optimalan san odvija u malo hladnijoj prostoriji. Koristite ventilator ili klima uređaj za reguliranje temperature i razmislite o korištenju prozračnih materijala za posteljinu kao što su pamuk ili bambus.

Ograničite količinu buke i ometanja u vašoj spavaćoj sobi. Ako je vanjska buka neizbježna, razmislite o korištenju čepića za uši ili uređaja za bijeli šum kako biste prikrili zvukove. Držite elektroniku i druge potencijalne smetnje izvan vidokruga kako biste stvorili mirno i privlačno okruženje za spavanje.

Zdrave navike za dobar san

1. Držite se dosljednog rasporeda spavanja

Uspostava redovitog rasporeda spavanja ključna je za dobar san. Pokušajte ići u krevet i probuditi se u isto vrijeme svaki dan, čak i vikendom.To pomaže regulirati unutarnji sat vašeg tijela i poboljšava kvalitetu vašeg sna.

2. Stvorite umirujuću rutinu odlaska na spavanje

Razvijte opuštajuću rutinu prije spavanja kako biste svom tijelu signalizirali da je vrijeme za opuštanje. To može uključivati ​​aktivnosti poput čitanja knjige, kupanja u toploj kupki ili vježbanja vježbi dubokog disanja. Izbjegavajte stimulativne aktivnosti, poput korištenja elektroničkih uređaja, jer mogu ometati vaš san.

3. Stvorite okruženje spavaće sobe ugodno za spavanje

Učinite svoju spavaću sobu utočištem za spavanje tako što ćete je držati tamnom, tihom i na ugodnoj temperaturi. Razmislite o korištenju zavjesa za zamračivanje, čepića za uši ili uređaja za bijeli šum kako biste blokirali sve potencijalne smetnje. Osigurajte da vaš madrac i jastuci pružaju odgovarajuću potporu vašem tijelu.

4. Ograničite izlaganje svijetlim ekranima prije spavanja

Plavo svjetlo koje emitiraju elektronički uređaji, poput pametnih telefona i tableta, može potisnuti proizvodnju melatonina, hormona koji pomaže u regulaciji sna. Izbjegavajte korištenje ovih uređaja najmanje sat vremena prije spavanja kako biste pospješili miran san.

5. Pazite što jedete i pijete

Izbjegavajte konzumiranje velikih obroka, kofeina i alkohola prije spavanja, jer mogu ometati vašu sposobnost da zaspite i ostanete u snu. Odlučite se za lagani međuobrok ako osjećate glad prije spavanja i razmislite o pijenju biljnog čaja ili toplog mlijeka koji mogu pospješiti opuštanje.

6. Redovito vježbajte

Redovita tjelesna aktivnost može poboljšati kvalitetu vašeg sna. Bavite se umjerenom tjelovježbom, poput brzog hodanja ili plivanja, barem 30 minuta većinu dana u tjednu. Međutim, izbjegavajte vježbanje preblizu vremena za spavanje jer to može energizirati vaše tijelo i otežati zaspanje.

7. Upravljajte stresom i tjeskobom

Visoka razina stresa i tjeskobe može otežati dobar san. Vježbajte tehnike upravljanja stresom, poput meditacije ili vođenja dnevnika, kako biste opustili svoj um prije spavanja.Ako ustanovite da vas vaše brige drže budnima, razmislite o traženju podrške od terapeuta ili savjetnika.

Uključivanjem ovih zdravih navika u svoju dnevnu rutinu možete poboljšati kvalitetu sna i svako se jutro probuditi svježi i pomlađeni.

Uloga tjelovježbe i prehrane

Kada je riječ o upravljanju nesanicom, tjelovježba i prehrana igraju ključnu ulogu u promicanju boljeg sna. Dokazano je da redovita tjelesna aktivnost poboljšava kvalitetu sna i skraćuje vrijeme potrebno da se zaspi. Bavljenje tjelovježbom tijekom dana pomaže smanjiti razinu tjeskobe i stresa, što često može poremetiti obrasce spavanja. Bilo da se radi o brzoj šetnji, jogi ili vježbanju u teretani, uključivanje tjelovježbe u vašu rutinu može pridonijeti mirnijem snu.

Osim tjelovježbe, hrana koju konzumiramo također može utjecati na našu sposobnost mirnog sna. Obraćanje pozornosti na vašu prehranu i donošenje zdravih odluka može pozitivno utjecati na vaš san. Izbjegavanje teških obroka i kofeina prije spavanja je ključno, jer oboje može ometati uspavljivanje i poremetiti ciklus spavanja. Umjesto toga, odlučite se za laganije obroke koji su bogati hranjivim tvarima i sadrže tvari koje pospješuju san, poput triptofana i magnezija. Oni se mogu pronaći u namirnicama kao što su puretina, bademi, banane i lisnato povrće.

Stvaranje uravnotežene prehrane koja uključuje raznovrsnu hranu bogatu hranjivim tvarima ne samo da podupire cjelokupno zdravlje, već pridonosi i boljem snu. Važno je slušati svoje tijelo i jesti hranu u kojoj se osjećate dobro. Eksperimentiranje s različitim namirnicama i pronalaženje onoga što vam najbolje odgovara može uvelike poboljšati kvalitetu vašeg sna.

Savjeti za tjelovježbu i prehranu za bolji san

• Bavite se najmanje 30 minuta vježbanja umjerenog intenziteta svaki dan, poput hodanja, trčanja ili vožnje bicikla.
• Izbjegavajte teške obroke i kofein unutar nekoliko sati prije spavanja.
• Uključite vježbe opuštanja, poput joge ili dubokog disanja, u svoju večernju rutinu kako biste smirili um i pripremili se za san.
• Uključite u prehranu namirnice koje pospješuju san, poput banana, kivija, cjelovitih žitarica i ribe.
• Ograničite unos prerađene i slatke hrane, jer ona može poremetiti obrasce spavanja.
• Uspostavite dosljedan raspored spavanja i pokušajte ići u krevet i probuditi se u isto vrijeme svaki dan, čak i vikendom.

Davanjem prioriteta tjelovježbi i odabiru zdrave hrane, možete poboljšati higijenu sna i povećati svoje šanse za uživanje u mirnom snu cijelu noć.

LIJEK ZA NESANICU - SPAVAJTE MIRNO KAO BEBA UZ OVAJ PRIRODNI RECEPT (Svibanj 2024)